U suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, a u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, posljednje umjetničke radove u obliku minijatura, u ovoj godini izložit će međunarodni umjetnici, njih šezdeset, 20. prosinca u prizemlju Narodne knjižnice Grad s početkom u 19 sati. Radi se o džepnom likovnom izdanju crteža, slika i skulptura.
Predgovor o izložbi napisala je prof. umjetnosti Maris Šišević.
Likovna poslastica za božićne blagdane u Dubrovačke knjižnice stiže u minijaturnom izdanju. Kao i veliki Stvoritelj koji se utjelovljuje u malom Djetetu u jaslicama. Minijatura. Što je to? Likovno djelo u vrlo malom mjerilu, dovoljno maleno da može stati na dlan ili po legendi, na nokat palca, kao „Posljednja večera“ Julija Klovića.
Kroz 20. stoljeće se izvorno značenje pojma minijatura modificiralo i danas se taj termin koristi za nešto što je malih dimenzija, kao i za pridjev onog što je manje od uobičajenog. U križaljkama engleskog govornog područja zagonetka za minijaturu je „something small of its kind“.
Riječ minijatura govori o veličini, o maloj veličini, ali latinski predak te riječi nije se odnosio veličinu već boju (lat. minium) odnosno crveni olovni pigment koji se koristio za naslove, velika početna slova i ukrasne crteže.
Likovni ukrasi u vidu minijature razvijali su se na skučenom, ograničenom prostoru stranice knjige uz pisani tekst. Nadilazili su ograničenja prostora i koristili malu veličinu kao intimno područje za izražavanje.
U početku bijaše minijatura… Poglavlje svjetskog slikarstva gotovo i počinje minijaturom. Dragocjena tradicija minijaturista nosi dugu i cijenjenu povijest koja seže od starih rukopisa Kineza, Indijaca, Perzijanaca i Egipćana, preko grčke i rimske tradicije (bogato ukrašenih rukopisa Ilijada, Eneide), do najraskošnijih primjeraka minijaturne slike u stilu internacionalne gotike u radovima Jacquemart de Hesdina, braće Limbourg, i Jean Fouqueta.
Nakon francuskih minijaturista 14. i 15. stoljeća, kao najveći minijaturist renesanse i manirizma, zablistao je hrvatski minijaturist Julije Klović „Michelangelo minijature“ koji je europskoj povijesti umjetnosti ostavio svoje remek djelo oslikani Časoslov Farnese, nazvan i „sikstinskom kapelom džepnoga formata“.
Minijatura nas poziva na pogled izbliza, da se približimo njenom sadržaju, da joj se zagledamo u dušu. Taj mali dragulj nas uvlači u svoj svijet pun vedrine, čuđenja ili provokacije. Tjera nas da tiho zastanemo, malo pognemo glavu i pomno pogledamo u strpljivoj pažnji prema detaljima i umjetničkom izrazu.
Većina umjetnika koja sudjeluje na izložbi, bila je zaintrigirana izazovom rada u maloj veličini. Mnogi su izašli iz svojih uvriježenih okvira i pokušali nešto novo. U raznolikosti tema, tehnika i stilova, izložena djela izazivaju svojim kreativnim intenzitetom, intimnošću, ljupkošću i ljepotom. Rezultat je koncentracija dobre, zanimljive umjetnosti u malom formatu.
U današnjem vremenu kojim dominiraju veliki formati i zaglušujuća buka vizualnog nereda, može se steći dojam da je minijatura ili smjer „thinking small“, nepravedno zapostavljena ili nedovoljno cijenjena. Suprotno tome svjedoči podatak da je 2020. godine na popis UNESCO-ve nematerijalne svjetske baštine za područje Azije i Oceanije uvrštena i Umjetnost minijature. Zamjetna je popularnost minijature i na društvenim mrežama, nezaobilaznim današnjim kanalima komunikacije, pod hashtagovima: #manuscript, #mini, #smallerscale, #pocketscale, #miniaturist #lovelylittleminiatures #handmademiniatures #tinythings #miniaturepainting…
Minijature oduzimaju vrijeme i stvaratelju i gledatelju, zahtijevaju podrobnije promišljanje, veću koncentraciju, minuciozan pristup oblikovanju i vjernost malim stvarima u kojima se susreće svijest o podudarnosti mikrokozmosa i makrokozmosa.
Izložba će biti otvorena do 14. siječnja 2022.
U skladu s epidemiološkim mjerama za suzbijanje širenja zaraze bolesti COVID-19, ulazak je slobodan uz predočenje valjane covid potvrde ili drugog dokaza o preboljenju, cijepljenju ili testiranju.
Objavljeno: 12/17/2021