U prepunom je Ogranku Cavtat u četvrtak, 24. rujna, Antun Burđelez predavanjem "Zrakoplovne nesreće i nezgode u Konavlima tijekom Drugog svjetskog rata" predstavio tijek i rezlutate vlastitog dugogodišnjeg istraživanja. Predavanje je održano u okviru manifestacije "Dani europske baštine" European Heritage Days (EHD) / Journées européennes du patrimoine (JEP) koja se ove godine odvija pod temom „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije“.
Burđelezovo je predavanje bila prilika da se u okviru zadane teme dotaknemo koncepta ratne baštine. Ratnu baštinu čine materijalni i nematerijalni ostatci ljudskih sukoba. Njezina je važnost u tome što predstavlja uporište u povezivanju prošlosti sa sadašnjosti; u stvaranju novih veza među pojedincima i zajednicama te u stvaranju i očuvanju mira.
Iako je Antun zaposlenik Zračne luke „Ruđer Bošković“, na samom početku otkrio je kako ovo istraživanje nije bilo potaknuto tom činjenicom, već mu se ono jednostvno – „dogodilo“. Njegov je hobi planinarenje, a planinariti je, kako kaže, odlazio ne da bi pronalazio avione, nego upravo suprotno – kako bi od njih malo pobjegao. Sve do jednog puta, kada mu je sumještanin, vidjevši ga kako odlazi na Sniježnicu rekao – „Na Sniježnici je pao jedan avion u 'onom ratu', ali ga nikad nećeš nać!" To je bilo dovoljno. Prihvatio je izazov i ne samo da je ubrzo pronašao spomenutu lokaciju, nego čak njih još devet diljem Konavala.
Uvidom u službene dokumente, na temelju fizičkih ostataka zrakoplova na terenu te zahvaljujući svjedočanstvima lokalnog stanovništva rekonstrurirao je i zorno predstavio svih deset slučajeva kroz sljedeće kategorije: datum, ruta letenja, tip zrakoplova i pripadnost postrojbi te uzrok i tijek samog događaja.
No, ono što Antun smatra najznačajnijim dijelom ovog istraživanja i što se nalazi iznad svega navedenog – to su ljudi. Odmah je rekao: „Ne radim ovo radi sebe, ovo radim radi ovih ljudi“, pokazujući pritom na fotografije posade, „u svakom je zrakoplovu čovjek, pilot, posada.“ Tko su oni bili, jesu li preživjeli, ako jesu čime su se nastavili baviti nakon rata? Ako su poginuli, gdje su zakopani i znaju li članovi njihove obitelji gdje su im najmiliji? Odgovore na sva ta pitanja također donosi u svom istraživanju.
Tako, između ostalog, doznaje kako je jedan od preživjelih bio Ogden Lindsley koji se nakon rata vratio na fakultet i postao poznati američki psiholog i pionir u liječenju šizofrenije. Neki od preživjelih do kraja su života dolazili u Konavle na mjesto nezgode; neki su dolazili u Dubrovnik, ali nisu znali pronaći mjesto nezgode. Nitko nije znao kamo ih uputiti jer su se raspitivali za jezero na koje su sletjeli. To jezero bilo je zapravo Konavosko polje koje je u vrijeme njihove nezgode još uvijek bez sustava odvodnje i nalikovalo je jezeru. Priče su brojne i različite. Za nekim se članovima posada još uvijek traga i slučajevi su otvoreni, a ovo je istraživanje izuzetno važno upravo za takve slučajeve.
Istraživanje Antuna Burđeleza, iako nastalo iz hobija, ima sve što karakterizira ozbiljno istraživanje – povijesne izvore, provjerene činjenice, materijalne ostatke, svjedočanstva lokalnog stanovništva, međunarodni karakter i humani cilj.
Čestitamo Antunu na radu i trudu, zahvaljujemo na sjajnom predavanju te mu želimo da sav istraženi materijal uskoro ugleda svjetlo dana u publikaciji kakvu i zaslužuje!
#zrakoplovnenezgodeinesrećeukonavlimaudrugomsvjetskomratu #ogranakcavtat #dubrovačkeknjižnice #danieuropskebaštine