Četrdeset sedma skupština Hrvatskog knjižničarskog društva ove se godine održava od 5. do 8. listopada 2022. u Kneževoj i Providurovoj palači u Zadru. Organizator događanja je Hrvatsko knjižničarsko društvo, a suorganizatori su: Društvo knjižničara Zadar, Gradska knjižnica Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar i Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Dubrovačke knjižnice su ove godine sudjelovale na skupštini u okviru dva tematska bloka “Knjižničarska profesija u novim okolnostima” i “Digitalna transformacija i zelena tranzicija”.
Knjižničarka Marjana Leventić održala je predavanje na temu “Medijske kompetencije knjižničara: Knjižničarsko društvo Dubrovnik” u tematskom bloku “Knjižničarska profesija u novim okolnostima”. Izlaganje je obuhvaćalo prikaz i analizu israživanja o medijskim kompetencijama knjižničara te predstavljanje programa edukacije knjižničara zasnovanoga na rezultatima istraživanja. Standardom za Narodne knjižnice (NN/2021) provođenje programa medijske pismenosti navedeno je kao osnovna djelatnost narodnih knjižnica, što podrazumijeva medijske kompetencije knjižničara koji bi ih provodili. U Dubrovačkim je knjižnicama u organizaciji Knjižničarskog društva Dubrovnik tijekom prosinca 2021. provedeno istraživanje o medijskim kompetencijama knjižničara. U istraživanju su sudjelovali knjižničari narodnih i školskih knjižnica Dubrovačko-neretvanske županije. Na osnovi rezultata istraživanja, u suradnji sa Odjelom za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku te afirmiranim novinarima i stručnjacima za nove medije, organizirana je edukacija knjižničara o medijskoj pismenosti s ciljem jačanja medijskih kompetencija i osposobljavanja knjižničara u provođenju programa medijskog opismenjavanja.
Voditeljica Znanstvene knjižnice Dubrovnik, Paula Raguž održala je predavanje na temu “Znanstvena knjižnica Dubrovnik kao potpora znanstvenom i stručnom razvoju zajednice” u okviru tematskog bloka “Digitalna transformacija i zelena tranzicija”. U izlaganju je predavačica predstavila kvantitativno istraživanje koje je provedeno mrežnim upitnikom (poslan elektroničkom poštom na adrese korisnika Znanstvene knjižnice koji su od 2001. do 2022. na temelju svog rada u knjižnici objavljivali znanstvene i stručne radove). Socio-demografske varijable obuhvatile su radno mjesto ispitanika, matičnu državu i državu trenutnog prebivališta, tj. zaposlenja. U istraživanju su bila zastupljena i dva subjektivna podatka o tome kako ispitanici procjenjuju pomoć Znanstvene knjižnice u svom radu te njihov opći komentar na rad u Knjižnici. Svrha istraživanja je bila ispitati važnost i ulogu Znanstvene knjižnice kao izvora informacija u znanstvenim istraživanjima i stručnom napredovanju njezinih korisnika te pružiti kvantitativne podatke o broju objavljenih radova kao rezultat istraživanja građe Znanstvene knjižnice. Upitnikom su se ispitala tematska područja najviše zastupljena u istraživanju, teme korištenih zbirki, broj korištenja dubrovačkih tema, približan broj objavljenih radova koji su izravno vezani uz rad u Knjižnici, kao i jesu li ispitanici postigli veći znanstveni stupanj ili stručno napredovanje u posljednjih deset godina.
Rezultati su pokazali da je većina ispitanika tražila usluge Znanstvene knjižnice u vezi s pisanjem znanstvenog rada (članka), doktorske disertacije ili znanstvene monografije, te da većina ima akademski stupanj doktora znanosti ili umjetnosti. Prosječan broj objavljenih radova po ispitaniku je oko pet, što čini ukupan broj objavljenih radova između dvjesto pedeset i tristo. Kad se uzmu u obzir i subjektivni pokazatelji, može se zaključiti kako je uloga dubrovačke Znanstvene knjižnice velika u znanstvenom i stručnom razvoju zajednice te da se njeni korisnici, koji nisu samo Dubrovčani, pretežito bave društvenim znanostima.