«srpanj 2021»
ponutosričetpetsubned
2829301234
567891011
12131415161718
19202122232425
2627282930311
2345678

18

srpanj 2021

18

srpanj 2021
Od: / Do: /

Lovrić Jović i Horvat održale predavanje o gramatici dubrovačkog govora i projektu Retrogram

U sklopu programa ''Ljeto u knjižnici'', Dubrovačke knjižnice su u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, organizirale predavanje dr. sc. Marijane Horvat i dr. sc. Ivane Lovrić Jović pod naslovom „Gramatika dubrovačkoga govora u kontekstu hrvatskih dopreporodnih gramatika: Rješenja za izazove novih tehnologija“, koje se 17. srpnja održalo u Znanstvenoj knjižnici. Tema predavanja bila je gramatika koju je početkom 19. stoljeća napisao dubrovački Talijan Francesco Maria Appendini i projekt u okviru kojega će taj priručnik biti obrađen novim tehnologijama.

O projektu Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma (RETROGRAM) govorila je njegova voditeljica Marijana Horvat.

- Retrodigitalizacija razumijeva prijenos tiskanoga medija u računalno čitljiv i pretraživ tekst. Obuhvaća višerazinsko označivanje transkribiranoga ili prevedenoga teksta odabranih hrvatskih dopreporodnih gramatika i njihovo povezivanje s faksimilima, odnosno, slikama izvornoga teksta. Projektom se nastoje intenzivirati istraživanja dopreporodne gramatičke građe, upotpuniti spoznaje o morfološkom razvoju hrvatskoga jezika u dopreporodnom razdoblju i spoznaje o razvoju normativnoga opisa te ponuditi znanja na temelju primjene modernih lingvističkih disciplina. Cilj je izraditi portal hrvatskih gramatika dopreporodnog razdoblja otvorenoga pristupa gdje će korisnik moći pregledavati faksimile priređenih gramatika, čitati transkribirani tekst gramatika te pretraživati po unaprijed zadanim elementima pretrage. Portal je zamišljen za trajni razvoj nakon dovršetka projekta, pridonio bi očuvanju navedene građe i baštine te omogućio daljnja istraživanja. S obzirom da ne postoji repozitorij koji sadržava digitalizirane i pretražive stare hrvatske gramatike, a s obzirom na takav način predstavljanja dopreporodnih gramatika s mogućnošću pretraživanja teksta, ovaj projekt je pionirski u hrvatskoj, ali i europskoj filologiji – istaknula je Horvat kazavši kako na projektu, koji traje do studenoga 2023., radi 12 članova iz različitih ustanova i institucija.

Voditeljica dubrovačke podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ivana Lovrić Jović govorila je o gramatici s početka 19. stoljeća koju je napisao dubrovački Talijan Francesco  Maria Appendini, kojom se intenzivno bavila posljednjih šest godina. Gramatika je napisana na talijanskome, a opisuje ilirski jezik kroz dubrovačku stilizaciju, odnosno korpus dubrovačke književnosti s primjerima iz dubrovačkog razgovornog jezika.

Appendini za ilirski jezik kako je ‘jedan od najljepših na svijetu’, a uspoređuje ga s latinskim i grčkim i izdvaja kao ‘boljeg’. U knjizi se nalazi i posveta Napoléonovom generalu Augusteu Marmontu kojega je krasio naslov „duc de Raguse“, a dobio ga je iste godine kad je ‘Gramatika’ objavljena, 1808.

- Appendinijeva ‘’Grammatica della lingua illirica’’ objavljena je 1808., a 31. siječnja 1808. maršal Marmont izdao je proglas da ukida Dubrovačku Republiku. Isti priručnik je doživio još tri izdanja: 1828., 1838. i 1850. To je jedna od najopsežnijih hrvatskih povijesnih gramatika. Nakon ove, još je Pero Budmani, oko 50 godina poslije izdao gramatiku dubrovačkoga govora. Appendini je ovu gramatiku namijenio, kako on kaže 'učenim zaljubljenicima jezika, ali i svojim Talijanima' koji su najčešće zbog raznih poslova dolazili u Dubrovnik i okolne krajeve kako bi im na taj način omogućio što brže i uspješnije snalaženje u hrvatskom jeziku – objasnila je Lovrić Jović naglasivši kako će interpretacija ove gramatike (prijevod i jezična studija) uz faksimile izaći pred Božić ove godine, te će biti dostupna na portalu u sklopu projekta RETROGRAM.

Voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž zahvalila je predavačicama na predavanju i odličnoj suradnji koji dugi niz godina njeguju Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Dubrovačke knjižnice.

Foto: Vedran LEVI