[et_pb_section admin_label="section"][et_pb_text admin_label="Text" background_layout="light" text_orientation="left" use_border_color="off" border_color="#ffffff" border_style="solid"]
Mjesec hrvatskoga jezika – 21. 2. - 17. 3.
Program obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika u Dubrovačkim knjižnicama nastavljen je predavanjem „O pomorskom nazivlju - talijanizmi, noštromizmi, božmanizmi“ dr. sc. Jasenke Maslek u ponedjeljak, 6. ožujka.
U svom izlaganju Maslek je dala presjek okolnosti i uvjeta u kojima se razvijala hrvatska pomorska terminologija te primjerima iz različitih mjesta jadranskoga priobalja potkrijepila uporabu talijanizama u živome kolokvijalnome govoru. Također naglasila je i ulogu oca hrvatskoga pomorskoga nazivlja, Boža Babića, koji je bio zagovornik purističke struje u pomorskom nazivlju, a u periodu od 1870. do 1901. objavio je pet pomorskih rječnika te time ostavio značajan trag u pomorskoj leksikografiji.
Kao bitno sociolingvističko obilježje hrvatskoga pomorskog jezika predavačica je istaknula naglašenu podvojenost između njegove govorne i pisane inačice, a razlike su toliko velike da je gotovo riječ o dva jezika: govornom i pisanom. Prvi se oslanja na dijalektima u kojima se rabe uglavnom talijanizmi dok je drugome temelj najčešće u skovanom, stvorenom i djelomično propisanom hrvatskom nazivlju.
Budući da je pomorski leksik bio mletačkog, odnosno talijanskog podrijetla, to je i razlog zašto u govoru pomoraca prevladavaju talijanizmi. “Oni talijanizmi koji su se u govoru naših pomoraca sačuvali do danas i dio su njihova aktivnoga kolokvijalnog leksika, nazivaju se noštromizmima. To su primljenice koje su se potpuno asimilirale i prilagodile se hrvatskome jeziku na fonološkoj i morfološkoj razini s različitim stupnjevima adaptacije na razini pojedinih govora i dijalekata. Noštromizmi su u prošlosti, a i danas, jezikoslovno na vrijednosnoj razini hrvatskoga razgovornog jezika.(...) Dio leksika vezanog uz jedrenjake je nestankom ovih brodova iščezao i prešao u pasivni kolokvijalni leksik, a takvi talijanizmi nazivaju se božmanizmima“ objasnila je Maslek.
Sljedeće predavanje u okviru Mjeseca hrvatskoga jezika na rasporedu je u srijedu, 8. ožujka, u 18 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad kada će Miše i Maro Martinović održati jezični savjetnik za dubrovački govor pod nazivom „S oca na sina: rad s glumcem“. U programu će nastupiti i glumačka družina učenika 2. i 6. razreda OŠ Lapad koji će izvesti predstavu „Novela od Držića“.
Fotogaleriju je pripremio Vedran Levi.