U okviru programa Mjeseca hrvatskoga jezika, Dubrovačke knjižnice organizirale su online predavanje dr. sc. Ivane Žužul “Još Horvatska ni... Konstrukcija nacionalnog identiteta u jeziku, književnostai i kulturi”, 25. veljače u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad. Predavanje je bilo moguće pratiti i putem poveznice na Zoom aplikaciji.
Na pitanja koliku i kakvu ulogu su imale književnost i jezik u formativno vrijeme hrvatskog identiteta, vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda, u svom predavanju, Ivana Žužul dala je odgovore na pitanja kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja te koja je bila uloga Danice u oblikovanju istog. Predavačica je sudionicima prikazala jedan dio svoje knjige “Tijelo bez kosti” koja je izdana 2015. godine.
- Taj minimum zajedničkih postavki možemo ovako postaviti: nacije i etničke skupine se kod modernističkih teoretičara nacije uglavnom promatraju kao ideološke konstrukcije, dakle, utjecaj društvenih slojeva. Ono što je također presudno za modernističke teorije nacije, to je dokidanje ontološkog statusa nacije kao nekakve zajednice koja je zbiljska zajednica, nepromjenjiva, uvijek ista. - izjavila je Žužul.
Žužul je prikazala kako su hrvatski preporoditelji proturječne strategije koristili u jezikoslovnim, književnim i kulturnim tekstovima.
- Za kraj bih rekla da se jasno vidi da je rad kulturni, jezikoslovni, bilo književni rad hrvatskih preporoditelja nastajao u toj međuigri uspostavljanja i prešućivanja različitosti, dakle, oni su katkad zaboravljali, katkad su osvježavali pamćenje, katkad su izmišljali tradiciju, ali tu se vidi zapravo kako je oblikovanje nacionalnog identiteta, važan rad reprezentacijskih strategija i ono što je zanimljivo, proporcionalno s tim, sve većim brojem izmišljenih diferencijalnih atributa, svijest o hrvatskoj narodnosti je jačala. Bez obzira što je bila izmišljajuća matrica, itekako je bila performativna.” - zaključila je Žužul.
Foto: Vedran Levi