MARKO GREGUR: ŠALAPORTE

MARKO GREGUR: ŠALAPORTE

U sklopu programa "Knjige pod stablima" koje se održava u subotu, 6. srpnja 2024., u parku u Čokolinu, u 19 sati, upriličit će se književni susret u kojem će sudjelovati hrvatski pisac Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) autor sedam knjiga, a za svoj je književni rad dobio više nagrada, među kojima nagradu Vladimir Nazor i nagradu Fric (za roman Vošicki) kao i nagrade Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Romani su mu snimljeni kao zvučne knjige, dramatizirani za Hrvatski radio i prevedeni (ili se prevode) na njemački, talijanski, makedonski i slovenski. Dobitnik je Medalje Grada Koprivnice za osobit doprinos književnosti. Glavni je urednik časopisa „Artikulacije“. Urednik je 20-ak knjiga domaćih i stranih autora. Gregur će ovom prilikom predstaviti svoj najnoviji roman „Šalaporte" (Hena com, 2023.) u kojemu se radnja odvija u Dalmaciji, odnosno na otoku Prviću. Njegov urednik Kruno Lokotar na poleđini je knjige zapisao da je to ponajprije priča i polemika o suvremenoj umjetnosti, anarhiji ukusa i orijentira, o bitci za smisao i mjesto pod zvijezdom. Ovim književnim susretom moderirat će Danijela Crljen, autorica hrvatskog književnog hit romana „Strah od kupine“.

 

Jerko, čovjek s ambicijom da bude umjetnik, grozničavo oboružan citatima o umjetnosti i smislu – ali bez vlastite umjetnosti – vraća se zbog sprovoda na rodni otok Prvić. Stjecajem vlastitih nevolja tu se duže zadržava, a onda biva zatočen zbog pandemije korone.

Nakon zagrebačkog potresa, koji joj je devastirao donjogradski stan, pridružuje mu se glumica Vanja sa svoje dvije male kćeri, žena koja ga je sa svim njegovim knjigama nedavno izbacila iz svog stana i života. Oko njih je živopisna galerija otočana, od tranzicijskih pobjednika i gubitnika do redikula i jednog magarca. I virovi uspomena koje traže bonacu.

Postupno, uglavnom kroz muke i sukobe, emotivne amplitude i umjetničko-konceptualne pokušaje koji znaju biti i banalni i komični, Jerko nalazi svoj novi identitet na staroj podlozi otoka i otočana. Jer realistički prikazan Prvić, baš kao i utopijski Baretićev Trećić – mijenja ljude. (Kruno Lokotar)