Knjižničarsko društvo Dubrovnik u suradnji sa Županijskom matičnom razvojnom službom Dubrovačkih knjižnica provelo je tečaj Novi mediji - novi izazovi koji se održao 17. studenoga 2022. u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Tečaj je bio namijenjen knjižničarima narodnih i školskih knjižnica te ostalim djelatnicima u kulturi i obrazovanju koji su htjeli proširiti svoje medijske kompetencije i koji žele provoditi programe medijske pismenosti, a pripada nastavku i proširenju programa Edukacija o medijskoj pismenosti knjižničara koji se u Dubrovačkim knjižnicama održao u ožujku ove godine. Voditelji tečaja su dr.sc. Mato Brautović, pročelnik i redoviti profesor na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i dr. med. Matija Čale-Mratović, liječnica, specijalistica školske medicine, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, dugogodišnja voditeljica brojnih preventivnih programa namijenjenih djeci i mladima.
U prvom dijelu edukacije, dr. sc. Mato Brautović održao je predavanje o novim medijima, dezinformacijama i provjeri činjenica s naglaskom na bitnost teme za knjižnice. U svom je predavanju istaknuo termine poput infodemije koja se “javlja za vrijeme događaja visokog intenziteta kada se u kratkom razdoblju i zbog velikoga interesa javnosti jako poveća broj informacija među kojima je na prvi pogled teško razlikovati glasine i dezinformacije o vjerodostojnih vijesti”, pojmova poput dezinformacije, malinformacije, misinformacije i lažne vijesti koje je bitno razlikovati i čija je upotreba široko raspostranjena na društvenim mrežama. Predavač je spomenuo nekoliko modela borbe protiv dezinformacija: algoritamski model koji je vezan za društvene mreže, regulatorni model (zakonsko-pravni okviri unutar države), model provjere činjenica (fact-checking) i model medijske pismenosti koji je izrazito bitan za knjižnice i gdje je njezina uloga jako važna jer predstavlja “platformu za provjeru činjenica kroz izgradnju web stranica i vodiča za provjeru dezinoformacija”. Sudionici su imali prilike saznati na koji način i putem kojih kanala se mogu uključiti u program medijske pismenosti kako bi korisnike, ali i sugrađane educirali o važnosti provjere informacija, ne samo u akademskom okruženju, nego i u svakodnevnom životu.
U drugom dijelu edukacije, dr. med. Matija Čale-Mratović osvrnula se na negativan utjecaj elektroničkih medija na razvoj i zdravlje djece, mladih i adolescenata počevši od epidemije ADHD-a prije 50-60 godina koja se manifestirala u “smanjenoj sposobnosti djece da pažljivo slušaju”, “posvete pozornost gradivu” ili “samostalno rješavaju zadatak”. Predavačica se osvrnula na podatke gdje “do navršenih 7 godina, prosječno dijete provede pred ekranima provede 5330 sati ili 222 dana”. Korištenje digitalnih uređaja ima brojne negativne posljednice na mentalni i fizički razvoj djece poput smanjenog stvaranja sinapsi u mozgu, nedostatak kapaciteta za povezivanjem prošlih i budućih iskustava, slabije motorike i razvoja refleksa, izloženost stimulaciji velikim brojem podražaja velikom brzinom što za posljedicu ima ubrzavanje rada mozga (stvaranje dosade). Posljedice po dječje zdravlje očituju se u elektromagnetskom zračenju, poremećajima raspoloženja, koncentracije, ovisnostima o digitalnim medijima, igricama i sl. Virus nasilja fenomen je koji ima zabrinjavajuće posljedice na dječji mozak gdje “podaci koji povezuju nasilje u medijima s nasiljem u društvu snažniji od podataka koji povezuju pušenje i rak”. Djeca uče obrazac ponašanja iz nasilja “kojem su izloženi kod kuće i najviše kroz nasilje kao zabavu na televiziji i igricama.”
FOTO: Vedran Levi