U sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige, putopjesnikinja Maja Klarić održala je predavanje o poeziji i radionicu „Blackout“ poezije u utorak, 23.listopada, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Klarić je strastvena hodačica i svjetska putnica koja poeziju pronalazi „svud oko nas“ svoje je predavanje započela kratkim pregledom povijesti poezije dotaknuvši se nekih ključnih trenutaka njenog razvoja. Od početaka kada se prenosila usmenom predajom i uglavnom izvodila uz glazbu i ples pamteći važne momente života zajednice, preko zapisa u egipatskim piramidama, pa sve do današnjih dana. Maja Klarić dotakla se i prvog pravog putopjesnika Blaisea Cendrarsa, švicarsko-francuskog autora, kojemu nije bila strana ni eksperimentalna poezija i koji je u suradnji sa Soniom Delaunay, francuskom umjetncom ukrajinskog podrijetla, objavio poemu „Transibirska proza ili mala Jeanne od Francuske“, zanimljivu zbog neobičnog grafičkog rješenja u obliku deplijana dugačkog dva metra. Uvodno predavanje Klarić je zaključila zanimljivim suvremenim pjesničkim pojavama, svojevrsnim produktima pojave društvenih mreža. U konkretnom primjeru „Instagrama“, kao što su kanadska pjesnikinja indijskog podrijetla Rupi Kaur ili tajnoviti autor „Atticus“. Zanimljiv je podatak da pjesnikinja Rupi Kaur, u ova prozna vremena, na svojim pjesničkim večerima zna okupiti i do 200 tisuća ljudi, što je za život poezije izuzetno važan, do sada nezabilježen trenutak. Nakon priče o povijesti poezije, Maja Klarić pozvala je okupljene na aktivno sudjelovanje u maloj kreativnoj radionici pisanja koja se temelji na tzv. „Blackout“ poeziji. Ona je namijenjena svima, bez obzira na uzrast ili afinitete prema pisanju. Nakon početnog zazora, publika se predala kreativnom stvaranju pretvaravši savjete o ljepoti, političke feljtone, kuharske recepte, biografske članke i horoskope u stihove, poeziju i sliko-pjesme koje će možda pokloniti, a možda zadržati i ukrasili svoj osobni prostor. Kako i sama pjesnikinja dok piše prolazi sličan proces tražeći i spajajući riječi, radionica stvaranja poezije od gotovih tekstova ne razlikuje se odviše od istinskog kreativnog pisanja. Možda će na radionici Maje Klarić neki samozatajni pjesnik dobiti svoj prvi poticaj za igru riječi bez gotovog tekstovnog predloška, koja će ga proslaviti.