Manifestaciju Mjesec hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenoga), Dubrovačke knjižnice zatvorile su sinoć u Narodnoj knjižnici Grad predstavljanjem monografije „Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: Pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“ autorice dr. sc. Mirjane Blagojević, odvjetnice i povjesničarke prava iz Beograda. Uz autoricu, promociju su uveličali mr. sc. Dušan Medin u ime Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru te muzejski savjetnik Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja Đivo Bašić.
Monografija predstavlja priređenu doktorsku disertaciju Mirjane Blagojević, obranjenu 2015. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, krajem 2020. godine. Urednica knjige je Zorica Stablović Bulajić, koja nažalost nije mogla biti na predstavljanju, a više o izgledu i koncepciji same knjige rekao je Dušan Medin.
- Monografija ima nešto manje od 600 stranica. Posebno je zanimljiva slika na koricama koja je rad nepoznatog mletačkog slikara iz polovine 18. stoljeća, slika je s motivom jedrenjaka nava „Leon Coronato” kojim je zapovijedao kapetan Petar Smekija poslije 1746. godine s istaknutom mletačkom zastavom u čijem je sastavu Kotor bio od 15. sve do kraja 18. stoljeća. Knjiga približava čitateljima kompleksni normativni sistem dva najmoćnija grada južnog Jadrana – Kotora i Dubrovnika, osobito njihovih aspekata u domeni pomorskog prava od perioda srednjeg, odnosno početka novog vijeka. Ima više cjelina: prva cjelina je Pomorsko pravo, druga Kotor, treća Dubrovnik, četvrta su primoske komune na samom jugu Boke kotorske, zatim idu prilozi i arhivski dokumenti o Kotoru i Dubrovniku, a knjiga završava zaključkom i rezimeom – objasnio je Medin.
Đivo Bašić osvrnuo se na naslov knjige kazavši kako je to ‘općenito patrona zaštitnika pomoraca iz samoga Dubrovnika’.
- U srednjem vijeku gradovi su kotirali po broju moći koje su posjedovali pa je bilo logično za Dubrovnik izabrati Sv. Vlaha, a Sv. Nikolu za Boku kotorsku i zaljev, jer je Sv. Tripun za sam Kotor. ‘Okrilje’ biamo mogli usporediti sa zastavama na brodovima, recimo kad je na brodu zastava Sv. vlaha podrazumijeva da je dubrovački brod. Iako su u španjolskim i ostalim mornaricama Dubrovčani imali svoje ljude koji su bili na tim stranim brodovima i brodogradilištima, to ne možemo nazvati dubrovačkim brodom, jer je naša vlada bila dosta rezervirana prema tim sudjelovanjima u stranim armadama tako da su oni uglavnom tamo dobivali status plemstva – kazao je pomorski savjetnik muzeja opisavši i da su u Dubrovačkom statutu koji je donesen 1272. bile napisane ekološke mjere koje se tiču pomorstva i za čije su se nepoštivanje plaćale kazne, poput ispuštanja balasta u portu. Spomenuo je Bašić i naprednost Dubrovčana u smislu odredbi koje su uspjeli isposlovati s drugim zemljama, tako je poznat Bazelski koncil gdje su 1433. uspjeli dobiti privilegiju trgovine s istočnim zemljama, prvenstveno Turskom koja je tada bila u usponu, a kasnije su postojale dubrovačke kolonije koje su Dubrovčani koristili u svojoj trgovini.
Sama autorica, Mirjana M. Blagojević iskazala je veliko zadovoljstvo što je u ‘prelijepom Dubrovniku’ kojeg smatra ljepšim od Venecije, i što baš ovdje ima mogućnost predstaviti svoju knjigu „Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha’’.
- Ovo je knjiga o dva grada, o Kotoru i Dubrovniku, ali je, prije svega, knjiga o pomorstvu ove dvije slobodne komune odnosno Dubrovnika kasnije kao države. U Kotoru je za razvoj pomorstva bilo zaduženo Cehovsko udruženje sv. Nikole mornara iz kojeg je nastala slavna Bokeljska mornarica, a za razvoj pomorstva u Dubrovniku zaslužna je država. U jednoj prelijepoj knjizi koju sam dobila na poklon piše ‘’svaki grad ima svoga sveca zaštitnika, ali samo sv. Vlaho ima svoj Grad’’, to je divno. Ova knjiga je pisana iz dva cilja; da 'živi na moru', imali smo promociju u Beogradu te u Crnoj Gori, a ove promocije koje smo imali na moru su mi srcu draže jer knjiga treba 'živjeti na moru'. Drugi cilj je bio da knjiga od pravnika nađe put do svih onih koji poput mene gaje ljubav prema ovom djelu jadranske obale, ali i da stvarno nađe put do običnog čitatelja. Knjiga nije pisana samo za pravnike, nego za sve one koji vole povijest, srednji vijek, antropologiju, ekonomiju i ostale – objasnila je Blagojević.
Ovim predstavljanjem, Dubrovačke knjižnice zaključile su nacionalnu manifestaciju Mjesec hrvatske knjige koja se ove godine obilježavala u sklopu Godine čitanja, a naglasak je bio na hrvatskim autorima i hrvatskim knjigama pod geslom ‘’Ajmo hrvati se s knjigom!’’. Manifestaciju od 1995. organiziraju Knjižnice grada Zagreba pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH.
Fotografije: Vedran LEVI