Izbornik

OGRANAK LAPAD

Ogranak Lapad Narodne knjižnice Grad otvoren je 22. veljače 2018. u zgradi Atlant centra. Nakon 16 godina Ogranak je ponovno u funkciji, čime je obogatio kulturnu ponudu Grada, a građanima omogućio kvalitetniju uslugu i još bolju dostupnost knjižnične građe. Ogranak je prethodno djelovao u montažnom objektu u DOC-u, potom je preseljen u OŠ Lapad gdje je radio do kraja 2001. godine. Fond Ogranka Lapad od 2009. bio je pohranjen u pomoćnoj prostoriji Ogranka Mokošica. Ogranak je smješten na 200 četvornih metara. Sastoji se od tri prostora, raspolaže multimedijalnim prostorom s računalnom učionicom, prostorom za djecu te čitaonicom dnevnog tiska. Fond Ogranka broji 6227 svezaka.

RADNO VRIJEME >

020/441-399
Ul. dr. Ante Starčevića 24
Katarina  Palinić,
Katarina Palinić, knjižničar

PROGRAMI

Dubrovačke knjižnice u Ogranku Lapad tijekom godine organiziraju razne programe za djecu, mlade i odrasle. Programi namijenjeni djeci i mladima čitateljski su klubovi Zumići i Knjigoljupci (nastali u suradnji s Dječjim vrtićima Dubrovnik), Čitateljski klub za mlade, pričaonice, pripovijedanja bajki, susreti s književnicima, natječaj za najljepšu ljubavnu pjesmu „Amor u knjižnici“ te prigodne kreativne i edukativne radionice. Programe namijenjene odraslima čine susreti s književnicima i razne edukativne radionice.

8

ožujak 2024

Lidija Dujić održala predavanje o rodnim stereotipima u medijima

8

ožujak 2024

Povodom Međunarodnog dana žena Dubrovačke knjižnice organizirale su predavanje „Rodni stereotipi u medijima“ sveučilišne profesorice, književnice i urednice dr. sc. Lidije Dujić, koje se održalo, 6. ožujka 2024. u Ogranku Lapad.

Polazeći od konkretnih iskustava u radu sa studentima na kolegiju Rodni stereotipi i novinarstvo (diplomskog studija Komunikologija, mediji i novinarstvo Sveučilišta Sjever), Lidija Dujić govorila je o rodnim aspektima prepoznatljivim u recentnim medijskim sadržajima – od rodno neosjetljivog jezika, preko rodnih stereotipa i predrasuda u reklamno-oglašivačkoj industriji, ulozi humora u sitcomima te seksizmu i mizoginiji u javnom diskursu.

Mediji često različite diskriminacijske prakse distribuiraju, a nerijetko ih i sami proizvode.   

Rodni stereotipi se pojavljuju u različitim ideologijama što ukazuje na ukorijenjenost ove sterotipnosti u društvu koja seže do toga da je onaj tko je u njoj ukorijenjen i ne primjećuje. Pomoću humora stereotipi se ‘najbezbolnije’  prezentiraju i bivaju prisutni u javnom diskursu što je Dujić prikazala analizom dvaju humorističkih serija “Dva i pol muškarca” i “Zvonili ste milorde”. 

Do kojih granica može sezati nerazumijevanje rodnih stereotipa pokazala je Dujić primjerom marketinškog pokušaja da se kroz posebnu seriju keksa “Domaćica” uz koje su dodana zanimanja žena pokaže društvena korektnost i pozove javnost na razbijanje rodnih stereotipa. Kampanja je izazvala suprotne učinke, a njezini pokretači umjesto da su priznali da je kontraproduktivna, pokušali su tražiti da se promijeni definicija riječi ‘domaćica’.

Dujić je također primjerima iskaza osoba iz javnog života ukazala na društvenu neosviještenost i ukorijenjenost rodne stereotipije čijemu opstanku mediji, što zbog namjere da ih podrže, a što zbog samog nerazumijevanja problema, nerijetko pogoduju.

foto: Vedran Levi