Izbornik

OGRANAK LAPAD

Ogranak Lapad Narodne knjižnice Grad otvoren je 22. veljače 2018. u zgradi Atlant centra. Nakon 16 godina Ogranak je ponovno u funkciji, čime je obogatio kulturnu ponudu Grada, a građanima omogućio kvalitetniju uslugu i još bolju dostupnost knjižnične građe. Ogranak je prethodno djelovao u montažnom objektu u DOC-u, potom je preseljen u OŠ Lapad gdje je radio do kraja 2001. godine. Fond Ogranka Lapad od 2009. bio je pohranjen u pomoćnoj prostoriji Ogranka Mokošica. Ogranak je smješten na 200 četvornih metara. Sastoji se od tri prostora, raspolaže multimedijalnim prostorom s računalnom učionicom, prostorom za djecu te čitaonicom dnevnog tiska. Fond Ogranka broji 6227 svezaka.

RADNO VRIJEME >

020/441-399
Ul. dr. Ante Starčevića 24
Katarina Palinić,
Katarina Palinić, knjižničar

PROGRAMI

Dubrovačke knjižnice u Ogranku Lapad tijekom godine organiziraju razne programe za djecu, mlade i odrasle. Programi namijenjeni djeci i mladima čitateljski su klubovi Zumići i Knjigoljupci (nastali u suradnji s Dječjim vrtićima Dubrovnik), Čitateljski klub za mlade, pričaonice, pripovijedanja bajki, susreti s književnicima, natječaj za najljepšu ljubavnu pjesmu „Amor u knjižnici“ te prigodne kreativne i edukativne radionice. Programe namijenjene odraslima čine susreti s književnicima i razne edukativne radionice.

5

ožujak 2026

Predavanje „Zovu ih književnicama“ u Ogranku Lapad povodom Međunarodnog dana žena

5

ožujak 2026

Povodom Međunarodnog dana žena Dubrovačke knjižnice organiziraju predavanje „Zovu ih književnicama“ koje će održati sveučilišna profesorica, urednica i književnica, izv. prof. dr. sc. Lidija Dujić u četvrtak, 5. ožujka 2026., s početkom u 18 sati u Ogranku Lapad (Atlant centar, 1. kat).

Riječ je o četvrtom u nizu tematskih izlaganja posvećenih različitim rodnim aspektima hrvatske književnosti i medija – od „Ženskom stranom hrvatske književnosti“ (2023.), preko „Rodnih stereotipa“ (2024.) i „Objektivizacije žena u medijima“ (2025.), do najnovijeg predavanja „Zovu ih književnicama“.

Predavanje se referira na istoimenu književnu studiju u kojoj se na primjeru privatnih žanrova (pisma, dnevnika i autobiografije) ukazuje na doprinos učiteljica razvoju hrvatske ženske književne prakse. Posebna se pozornost posvećuje romanu kao orodnjenom žanru, i to u rasponu od djela „Dva pira“ Dragojle Jarnević, preko protofeminističkih romana Jagode Truhelke, do klasika dječje književnosti „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Ivane Brlić-Mažuranić. U toj putanji novije hrvatske književnosti, jednako se traumatičnima pokazuju iskustva strastvenog čitanja i beskorisnog „pisarenja“, bovarizma i tjeskobe autorstva.