Izbornik

OGRANAK LAPAD

Ogranak Lapad Narodne knjižnice Grad otvoren je 22. veljače 2018. u zgradi Atlant centra. Nakon 16 godina Ogranak je ponovno u funkciji, čime je obogatio kulturnu ponudu Grada, a građanima omogućio kvalitetniju uslugu i još bolju dostupnost knjižnične građe. Ogranak je prethodno djelovao u montažnom objektu u DOC-u, potom je preseljen u OŠ Lapad gdje je radio do kraja 2001. godine. Fond Ogranka Lapad od 2009. bio je pohranjen u pomoćnoj prostoriji Ogranka Mokošica. Ogranak je smješten na 200 četvornih metara. Sastoji se od tri prostora, raspolaže multimedijalnim prostorom s računalnom učionicom, prostorom za djecu te čitaonicom dnevnog tiska. Fond Ogranka broji 6227 svezaka.

RADNO VRIJEME >

020/441-399
Ul. dr. Ante Starčevića 24
Katarina  Palinić,
Katarina Palinić, knjižničar

PROGRAMI

Dubrovačke knjižnice u Ogranku Lapad tijekom godine organiziraju razne programe za djecu, mlade i odrasle. Programi namijenjeni djeci i mladima čitateljski su klubovi Zumići i Knjigoljupci (nastali u suradnji s Dječjim vrtićima Dubrovnik), Čitateljski klub za mlade, pričaonice, pripovijedanja bajki, susreti s književnicima, natječaj za najljepšu ljubavnu pjesmu „Amor u knjižnici“ te prigodne kreativne i edukativne radionice. Programe namijenjene odraslima čine susreti s književnicima i razne edukativne radionice.

12

travanj 2024

Predstavljena slikovnica Stane Šćapec “Bubamara iz Moševića”

12

travanj 2024

Društvo dubrovačkih pisaca i Dubrovačke knjižnice organizirali su, 11. travnja u Ogranku Lapad, predstavljanje slikovnice „Bubamara iz Moševićaautorice Stane Šćapec. Slikovnicu koja je u izdanju Društva dubrovačkih pisaca predstavili su i predsjednik Društva Boris Njavro i njen ilustrator akademik Luko Paljetak. Program je vodila knjižničarka i voditeljica Ogranka Katarina Palinić.

 Prošle godine Društvo pisaca predstavilo je zbirku pjesama Stane Šćapec “Pjesme za lijek” koje se održalo u Kneževu dvoru.

- Onda sam rekao nema kome Stane ovdje nije vadila krv. Stanu znate svi, to je ona žena što proleti u bijeloj Škodi gdje je zabranjeno, tzv. “dubrovačka zlatna ruka”, i ta ruka se nedavno pojavila s idejom, dječjom pričom, koju je Luko podržao i ilustrirao i evo pred nama je ova slikovnica (…) Hvala vam što nas svih podržavate – rekao je Boris Njavro.

Autorica je objasnila kako je slikovnica nastala radi uspomena, jer što je čovjek stariji više se vraća u djetinjstvo, a bubamara je za nju posebna i htjela ju je staviti u slikovnicu i povezati s njom svoj rodni kraj.

- To nije obična bubamara, to je posebna bubamara jer je nastala u mom rodnom kraju Moševići koje je u zaleđu Neuma. Bubamara je veseli mali kukac i vjeruje se u narodu da donosi sreću. Zaplet u slikovnici počinje tako da je bubamara trebala slaviti rođendan, međutim kad se probudila netko joj je ukrao sve pjege i ona je jako tužna, prijatelji su došli da se slavi, ali ona nema pjege i onda su se dogovorili kako da poprave situaciju – ispričala je Šćapec.

Akademik Paljetak naglasio je kako je s “velikom radošću” ovo radio i to tehnikom koja je dobro poznata djeci iz vrtića, a i škola.

- Djeca vole sjeckati različite vrste papira u boji i od njih praviti različite likove i lijepiti ih, stvarati svoje svjetove, to je puno ljepše nego kad neki tjeraju djecu da crtaju onim tvrdim olovkama. Djeca to teško savladavaju, ne znači da ne znaju crtati nego im je to jako teško. Kolaž kao tehnika nastao je još početkom prošlog stoljeća kao neka vrsta pobune protiv klasičnog slikarstva. Ja sam je onda prihvatio zato što mi je ta tehnika dopuštala da svojoj mašti pustim na volju. U kući uvijek imam različitih žurnala koji su prepuni različitih boja, oblika, slova, i to mi je bio veliki užitak, rezati i stvarati na svakoj tabli poseban svijet. Osim te bubamare iz Moševića, malog zabačenog sela u kojemu sam bio, ali nema malih sela tamo gdje si rođen! To selo je cijeli tvoj svijet. Ta onda bubamara mi je prirasla srcu, osim toga, ona je ljupka mala bubamara, okružena je nizom svojih dragih prijatelja, puža, leptira…ali tu je i jedan zlobnik koji joj se ruga u trenutku kad joj je najteže, kad je izgubila pjege – rekao je akademik Paljetak, illustrator slikovnice.

Nakon predstavljanja uslijedio je tratamenat. Događanje je glazbenim izvedbama uljepšao Dječji Zbor „Dubrovnik“ pod ravnanjem voditeljice Paole Dražić Zekić.

foto: Vedran Levi