Izbornik

OGRANAK LAPAD

Ogranak Lapad Narodne knjižnice Grad otvoren je 22. veljače 2018. u zgradi Atlant centra. Nakon 16 godina Ogranak je ponovno u funkciji, čime je obogatio kulturnu ponudu Grada, a građanima omogućio kvalitetniju uslugu i još bolju dostupnost knjižnične građe. Ogranak je prethodno djelovao u montažnom objektu u DOC-u, potom je preseljen u OŠ Lapad gdje je radio do kraja 2001. godine. Fond Ogranka Lapad od 2009. bio je pohranjen u pomoćnoj prostoriji Ogranka Mokošica. Ogranak je smješten na 200 četvornih metara. Sastoji se od tri prostora, raspolaže multimedijalnim prostorom s računalnom učionicom, prostorom za djecu te čitaonicom dnevnog tiska. Fond Ogranka broji 6227 svezaka.

RADNO VRIJEME >

020/441-399
Ul. dr. Ante Starčevića 24
Katarina Palinić,
Katarina Palinić, knjižničar

PROGRAMI

Dubrovačke knjižnice u Ogranku Lapad tijekom godine organiziraju razne programe za djecu, mlade i odrasle. Programi namijenjeni djeci i mladima čitateljski su klubovi Zumići i Knjigoljupci (nastali u suradnji s Dječjim vrtićima Dubrovnik), Čitateljski klub za mlade, pričaonice, pripovijedanja bajki, susreti s književnicima, natječaj za najljepšu ljubavnu pjesmu „Amor u knjižnici“ te prigodne kreativne i edukativne radionice. Programe namijenjene odraslima čine susreti s književnicima i razne edukativne radionice.

19

lipanj 2021

Prvi sat radionice ''Dubrovački govor od 16. do 18. stoljeća''

19

lipanj 2021

U sklopu programa ''Ljeto u knjižnici'', Dubrovačke knjižnice krenule su s trećim ciklusom besplatnih edukativnih radionica dubrovačkog govora pod naslovom ''Dubrovački govor od 16. do 18. stoljeća'', koje vodi akademik Luko Paljetak i koje će se održavati svake druge subote s početkom u 10 sati u ljetnikovcu Skočibuha (ul. Anice Bošković 28). Prva radionica održala se 19. lipnja.

Paljetak je ponovio kako cilj ovih radionica ‘nije naučiti govoriti dubrovački, već ga razumijeti’.

- Kad netko kaže hajdemo naučiti dubrovački govor? Moje pitanje je koji? Hoćemo li govoriti jezikom Držića ili Gundulića, hoćemo li govoriti jezikom Vojnovića ili pak kako danas znamo i umijemo? Svima onima koji se bave poslom da očuvaju jezik, vrlo je važno da to rade kako treba i da stavljaju točne akcente. Moraju tu riječ ubaciti u kontekst onoga vremena i napisati odakle potječe, je li turskoga, talijanskoga, arapskoga, španjolskoga ili nekog drugog podrijetla – obrazložio je akademik.

Na prvom satu skupina se bavila prethodnikom Držića, Nikolom Nalješkovićem, autorom jednog od najvećih kanconijera svoga doba i brojnih pastorala. Radilo se na šestoj komediji koja prikazuje sliku Dubrovnika dosta drukčiju od slike koju je donio Držić. Nalješković okrutno zadire u privatni život dubrovačkog puka, gospara i sluga.

-  Zbog pastorala Držić je bio optužen za plagijat, moje osobno mišljenje je da ga je zato optužio sam Nalješković, koji je pripadao Antuninima, krugu bogatih dubrovačkih trgovaca. Međutim propao je i bankrotirao, a propale su mu i zaruke s damom iz obitelji Zuzorić te je  morao vratiti miraz njezinoj obitelji. Ta njegova zaručnica tada u vjenčanici odlazi u samostan. On u tom smislu osjeća tragiku svoga doba. Kompenzira to tako da se okreće smijehu (…) inspiraciju je našao u karnevalu, počeo je pisati pjesme od maškarata, vrlo jedinstvene u  hrvatskoj poeziji. Prvi put u književnu tematiku unosi izravne aluzije na seksualne odnose, različite neprikladne ljudske organe ili činjenja. Isti je izlaz našao i u komedijama kojih je napisao sedam – objasnio je Paljetak.

Sljedeći sat održat će se 3. srpnja, kada se nastavlja raditi na Nalješkovićevoj komediji. Za sudjelovanje na radionicama potrebno se prijaviti na e-mail adresu press.dkd@gmail.com ili na broj telefona 099 497 3412.

Foto: Vedran LEVI