14. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj s međunarodnim sudjelovanjem otvoreno je, 11. listopada 2023., u Kongresnoj dvorani Studentskoga centra Sveučilišta u Dubrovniku. Tema ovogodišnjeg savjetovanja je: Narodne knjižnice – stabilnost i održivi razvoj.
Ovogodišnje izdanje skupa organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Dubrovačkim knjižnicama i Knjižničarskim društvom Dubrovnik te partnerima – Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Ljubljani, Savezom knjižničarskih društava Slovenije, Udrugom narodnih knjižnica Grosuplje i Deskom Kreativne Europe Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija Bjelokosić otvorila je Skup u ime domaćina i suorganizatora izrazivši zadovoljstvo velikim brojem okupljenih, pogotovo jer je ovo prvi put nakon 34 godine da se ovakav skup održava u Dubrovniku.
- Ovogodišnje 14. po redu savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem održava se u godini kad obilježavamo i 20 godina od prve nacionalne konferencije posvećene narodnom knjižničarstvu, koja je održana u Splitu 2003. godine. Sigurna sam da ćete iz Dubrovnika sa sobom odnijeti najljepša sjećanja jer Grad je sav od kulture, Grad koji u kulturu najviše ulaže i Grad čija je najvažnija ekonomska grana kulturni turizam, Grad koji se od 1979. godine nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine i koji je kroz povijest bio jedno od najvažnijih središta razvitka hrvatskog jezika i književnosti, umjetnosti i znanosti – uvodno je kazala Bjelokosić dodavši kako će o knjižnicama s dvojnom funkcijom, ‘kakva je i naša knjižnica’, biti riječi i na ovom savjetovanju.
Naglasila je kako Dubrovačke knjižnice u svom knjižnom fondu danas imaju 81 inkunabulu, gotovo 1000 rukopisa, oko 3500 pisama, libreta i druge vrijedne građe koja se nalazi u fondu Znanstvene knjižnice, a kako se na ovom savjetovanju govori o narodnim knjižnicama spomenula je kako je Narodna knjižnica Grad matična knjižnica za sve narodne i školske knjižnice Dubrovačko-neretvanske županije. Tako na području Dubrovačko neretvanske županije djeluje 15 narodnih knjižnica i 47 školskih kojima je matična knjižnica Narodna knjižnica Grad u Dubrovniku koja u svom sastavu ima i šest ogranaka.
- Želim nam svima da nam znanja i informacije stečene ovdje pomognu kako bismo mogli unaprijediti knjižnice iz kojih dolazimo. Svim sudionicima želim uspješan rad i ugodan boravak u Dubrovniku – zaključila je ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija Bjelokosić.
Okupljene su pozdravili i izaslanik Ministrice kulture i medija RH i državni tajnik Ivica Poljičak, izaslanik župana DNŽ i pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić, izaslanica gradonačelnika Grada Dubrovnika i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević te predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Jasenka Pleško.
Događaj je glazbenim nastupom uveličao Brass & percussion septet DSO-a.
Tijekom triju dana održavanja Skupa bit će održano 55 izlaganja, deset promidžbenih knjižničarskih filmova, panel rasprave o zelenim knjižnicama i dvije radionice na temu dostupnosti fondova Europske unije u suorganizaciji EBLIDA-e (Europskoga ureda knjižničarskih, informacijskih i dokumentacijskih društva i ustanova) i AMPEU-a (Agencije za mobilnost i programe EU), uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka iz Irske, Italije, Slovenije i Velike Britanije i knjižničara iz cijele Hrvatske na temu uloge i vrijednosti narodnih knjižnica, njihova financiranja i održivoga razvoja.
Fotografije: Vedran Levi