Za kraj programa 13. Noći knjige, u prizemlju Narodne knjižnice otvorena je izložba dubrovačkih umjetnika povodom 100. obljetnice smrti F. Kafke "Pojedinac – društvo (Kafka današnjeg vremena)". Izložbu su otvorile voditeljica Narodne knjižnice Grad Zlatka Mustahinić, voditeljica programskih aktivnosti i knjižničarka Marjana Leventić i mag. francuskog jezika i književnosti i mag. povijesti umjetnosti, Karmen Čabrilo, ujedno i autorica teksta o izložbi.
- Sto godina nakon njegove smrti, izložbom u organizaciji Dubrovačkih knjižnica svjedočimo bezvremenosti ozračja koje je Franz Kafka tako akutno dočarao da se svakoj generaciji maturanata pri prvom upoznavanju s njegovim opusom čini kao da je pisao baš za njihov Zeitgeist, za baš taj neshvaćeni naraštaj Gregora Samsa, a svaki stariji čitatelj se pri čekanju na bezbrojnim šalterima bar jednom osjetio kao Josef K. Od vremena u kome stvara Kafka urušila su se čitava carstva i društveni ustroji. Razvoj tehnologije (posebice u digitalnom dobu) postao je prebrz da bi ga prosječan pojedinac mogao pratiti, a birokracija ostala prespora, rigidna i bezobzirna prema običnim smrtnicima koji nemaju uvid u misterije njenog unutrašnjeg mehanizma. Uvijek prisutni i često medijski dokumentirani oružani sukobi, glad, bolesti i prirodne katastrofe dodatno naglašavaju prožimajući osjećaj alijenacije i tjeskobe. Bez obzira na protok vremena i sve mijene, Kafkini opisi socioloških i psiholoških fenomena toliko su akutni da su ostali aktualni kroz čitavo proteklo stoljeće, utječući na čitave naraštaje umjetnika i umjetničkih pokreta, od egzistencijalista, preko Kundere i Márqueza do Murakamija.
Manje je poznato da se pisac, veliki ljubitelj likovnih umjetnosti, izražavao i vizualnim jezikom, prvenstveno crtežom, stvarajući skice, ilustracije, (auto)portrete i karikature tintom, u kojima, često uz notu humora, ocrtava teme koje su konstanta u njegovom opusu, dodatan povod da mu se ovom izložbom da hommage. Kafka je većinu svog opusa oporučno htio uništiti, a značajan dio (posebno crteže) je još za života sâm spalio. Vjerojatno bi se prenerazio da zna da mu je ime postalo svjetski univerzalan
opisni pridjev. O moralnosti nepoštivanja piščeve posljednje želje može se raspravljati nadugo i naširoko, no možemo izvući i pouku o nemogućnosti objektivnog sagledavanja vlastitog stvaralaštva, o teretu samokritičnosti, popularnom imposter sindromu, te zahvaliti svim autorima koji su ovom prilikom svoja djela (a time i same sebe) hrabro izložili oštrom sudu javnosti, ne prepustivši ih plamenu i zaboravu – rekla je Karmen Čabrilo.
Nakon otvorenja izložbe uslijedio je tratamenat u prizemlju Narodne knjižnice sa svim sudionicima dubrovačke Noći knjige, kojim se, u Dubrovačkim knjižnicama, uspješno privela kraju ova književna manifestacija.
foto: Vedran Levi