U ozračju Noć knjige, među knjigama i tihim šumom publike u Saloči od zrcala, 𝐕𝐞𝐝𝐫𝐚𝐧 𝐁𝐞𝐧𝐢ć još je jednom pokazao kako povijest ne mora biti kruta kronologija datuma, nego živa, duhovita i ponekad posve nepredvidiva priča o ljudima. Njegovo predavanje „𝐃𝐎𝐇𝐎𝐃𝐔, 𝐏𝐑𝐎𝐇𝐎𝐃𝐔, 𝐀𝐋𝐈 𝐈 𝐎𝐒𝐓𝐀𝐉𝐔…𝐏𝐮𝐣𝐢𝐳𝐢, 𝐅𝐫𝐚𝐧ć𝐞𝐳𝐢, 𝐌𝐨𝐫𝐢, 𝐑𝐮𝐬𝐢 𝐢 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢 𝐝𝐨š𝐥𝐣𝐚𝐜𝐢“ otvorilo je novi ciklus „𝐒𝐞𝐧𝐭𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚𝐥𝐧𝐨𝐠 𝐩𝐮𝐭𝐨𝐯𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐬𝐣𝐞ć𝐚𝐧𝐣𝐞𝐦 𝐧𝐚 𝐆𝐫𝐚𝐝“, vodeći okupljene kroz manje poznate epizode iz prošlosti Dubrovnika.

Priča o Talijanima, primjerice, nije samo statistika o radnicima iz Apulije. To je i slika svakodnevice: pretrpane place, glasna trgovina, ali i brontulanje domaćih jer „Puljizi“ ne žele govoriti hrvatski. Anegdote iz novina tog vremena prizivaju gotovo filmske prizore – kore od voća razbacane po Gružu, pa opasnost da se netko „prokliže“, ili osebujni Paskul koji je od nesretnih konja stvarao biznis prodajući konjetinu svojim sunarodnjacima.

Francuska epizoda nakon ukidanja Dubrovačke Republike 1808. donijela je, osim politike i ratova, i jednu gotovo romantičnu dimenziju. Neki su vojnici, poput legendarnog Montaignea koji se navodno sakrio u dimnjak da izbjegne povratak kući, odlučili ostati i postati dio lokalne zajednice. Povijest tako dobiva lice – i to često vrlo ljudsko.

Političke okolnosti također su snažno oblikovale sudbine došljaka. Od Napoleonovih planova i strateškog značaja Dubrovnika, preko austrijske uprave koja je Grad pretvorila u vojni garnizon, do turbulentnog razdoblja nakon Prvog svjetskog rata – svaki režim donosio je nove ljude, ali i nove napetosti. U tom kontekstu posebno se ističe dolazak somalijskih vojnika 1918., događaj koji je za tadašnje Dubrovčane bio gotovo nestvaran prizor, ali i izazov zbog teških životnih uvjeta i epidemije španjolske gripe, koja je odnijela i živote dijela vojnika.

Ništa manje dramatična nije bila ni „ruska epizoda“ 1920-ih, potaknuta Ruskom revolucijom. Grad je tada bio mjesto kontrasta: s jedne strane bogati Rusi koji su zlato mjerili „na kile“, a s druge siromašni izbjeglice u tvrđavi Revelin.

Predavanje je otvorilo novi ciklus koji će se nastaviti temama o gradskim predgrađima, povijesti medicine i Dubrovačkim ljetnim igrama, potvrđujući interes publike za ovakav pristup prošlosti – onaj koji spaja činjenice, anegdote i osobna sjećanja u jedinstvenu sliku Grada, a između „dohodu“ i „ostaju“, uvijek ima materijala za dobru priču.