Izbornik

Putositnice

Na tragu „Putositnica“ Antuna Nemčića, kanonskog djela hrvatskog romantizma, Dubrovačke

knjižnice 2016. godine započele su program putopisnih predavanja „Putositnice utorkom“. Program se odvija tijekom čitave godine, a u njemu svoje mjesto nalaze oni kojima su ljubav prema putovanjima i upoznavanju drugačijih krajeva i kultura sastavni dio životne filozofije. U okviru programa predstavljaju se putopisna djela različitih žanrova, no sudjeluju i oni koji su svoje dojmove i iskustva iz susreta s bližim nam i daljim kulturama spremni podijeliti isključivo u usmenoj pripovjednoj formi.

Putopisnim predavanjima te predstavljanjima knjiga putopisne tematike cilj nam je senzibilizirati publiku u smislu boljeg razumijevanja i tolerantnijeg odnosa spram Drugog i drugačijeg, a njezinim interaktivnim odnosom s predavačima jačati kulturu dijaloga. I naravno, potaknuti na čitanje i možda putopisanje.

18

veljača 2026

Blato, kiša i drevni obredi: Putopis Jurice Galića Juke ostavio snažan dojam na publiku

18

veljača 2026

U Dubrovačkim knjižnicama u okviru programa „Putositnice utorkom“ održano je predavanje „Otok smrti (Indonezija)” putopisca i fotografa Jurice Galića Juke, 17. veljače u prostorima Narodne knjižnice Grad.

Autor je okupljenima predstavio najzanimljivije trenutke sa svog jednomjesečnog putovanja 2025. godine po Sumatri, Sulawesiju i Javi, tijekom kojeg je prešao 2.832 kilometra te zabilježio 25 lokacija i događaja. Riječ je o tematskom predavanju koje Indoneziju prikazuje izvan razgledničkih okvira – sirovo, autentično i često izazovno. Put je započeo u Medanu, a nastavio se prema selu Bukit Lawang, smještenom uz rijeku
Bahorok, polazišnoj točki za trekking u Nacionalni park Gunung Leuser – jednom od posljednjih velikih utočišta sumatranskih orangutana. Autor je također dokumentirao bogatstvo tropske faune i flore te atmosferu džungle u kojoj se kiša i žarko sunce izmjenjuju i po desetak puta dnevno.


Putovanje se nastavilo prema jezeru Toba, nastalom u kalderi istoimenog supervulkana čija je erupcija prije oko 75.000 godina gotovo promijenila tijek ljudske povijesti. Boravak na otoku Samosir otvara priču o narodu Batak i životu na prostoru jedne od najmoćnijih vulkanskih erupcija u poznatoj geološkoj prošlosti.

U zapadnoj Sumatri Galić Juka je zabilježio tradicionalnu utrku volova Pacu Jawi – proslavu završetka žetve riže naroda Minangkabau. Pobjednika, kako ističe autor, ne određuje brzina, nego atraktivnost nastupa. Usporedio ju je s piciginom: publika pamti onoga tko izvede „najluđu monadu” – napravi špagu između dva vola ili u punom trku zagrize životinju za rep. Blato pršti na sve strane, a fotograf, za kadar, mora stati upravo ondje gdje je najprljavije.


Posebno intrigantan dio priče dogodio se na otok Siberut, u sklopu Nacionalnog parka Siberut, gdje živi narod Mentawai. U dubini prašume i danas živi dvjestotinjak pripadnika zajednice koji njeguju tradicionalni način života u skladu s prirodom, oslanjajući se na znanje svojih predaka. Put do njih uključuje dvosatnu vožnju rječicom i intenzivan hod kroz džunglu. Uz dozu humora i samoironije, autor razbija stereotipe o „posljednjim neotkrivenim plemenima”, ističući kako je stvarnost između tradicije i suvremenosti puno slojevitija. Naglašava njihovu iznimnu sposobnost preživljavanja – poznavanje ljekovitog bilja i snalaženje u uvjetima u kojima bi se većina suvremenih ljudi teško snašla. Upravo zbog tih zahtjevnih uvjeta ovo područje i dalje nije masovna turistička destinacija.

Vrhunac priče, prema Galićevim riječima, leži na otoku Sulawesi, među narodom Toraja i njihovim jedinstvenim pogrebnim obredima Rambu Solo. Riječ je o ceremonijama koje brišu granicu između života i smrti te duboko propituju odnos prema tradiciji, vjeri i zajednici. Višednevni obredi u čast pokojniku, cijenom i količinom žrtvovanih životinja kod imućnijih obitelji dolaze i do 150 000 eura.


Završnica putovanja odvela je sve prisutne na otok Javu, do zagonetnog megalitskog lokaliteta Gunung Padang, mjesta koje i danas izaziva rasprave između znanstvenih i alternativnih interpretacija prošlosti. Uz multimedijalan sadržaj i naraciju putovanja, publika je dobila priliku uroniti u priču koja nadilazi klasični putopis i postavlja pitanja o čovjeku, prirodi i granicama koje često uzimamo zdravo za gotovo.

Foto: Vedran Levi